Policija u zajednici

Zajedničko rešavanje problema

Građenje partnerstava sa zajednicama

Saradnja sa članovima lokalne zajednice je ključna kako bi PuZ funkcionisao dobro i predstavlja jedan od prvih koraka ka njegovom sprovođenju. Međutim, građenje ovakvih partnerstava se može pokazati kao izazovan zadatak, naročito u svetlu činjenice da je odnos između policije i društva narušen tokom godina. Ovde možete naći informacije o tome kako prevazići te izazove i izbeći moguće zamke, kao i videti neke najbolje prakse iz domena izgradnje partnerstava sa zajednicama.

 

Zato što možemo da postignemo daleko više kada radimo zajedno!

 

Pregled izazova i njihovih mogućih zamki i rešenja:

 

Sticanje poverenja

  • Zamka: obavezivanje na saradnju
  • Rešenje: krenuti malim koracima, pokazati rezultate

 

Identifikacija interesnih strana u zajednici

  • Zamka: rad sa nereprezentativnim stejkholderima
  • Rešenje: diversifikovati grupu stejkholdera

 

Prevazilaženje vremenskih i finansijskih restrikcija

  • Zamka: površno, kratkoročno uključivanje
  • Rešenje: krenuti malim koracima, pokazati rezultate

 

 

Sticanje poverenja

Prevod

Jedan od najprisutnijih izazova za PuZ na Zapadnom Balkanu je prevazilaženje nedostatka poverenja u vlasti koji dele mnoge lokalne zajednice (Policijska asocijacija za otvoreno društvo, 2016). Ovaj manjak poverenja je zajednička odlika mnogih postkonfliktnih društava širom sveta (Mishler & Rose, 2001). Stoga je poznavanje konteksta zajednice i njene istorije ključan: odakle dolazi stav prema policiji (i drugim institucijama prava) i, najvažnije, kako možemo izgraditi zdrav odnos sa ovim zajednicama uz tako nizak nivo poverenja?

 

„Poverenje je od suštinske važnosti za demokratiju. […]. Ovo naročito važi za nove režime čiji su se prethodnici pokazali nedostojnima poverenja, što je slučaj sa većinom postkomunističkih režima u centralnoj i istočnoj Evropi […].”

- Mishler & Rose (2001, str. 30)

 

 

Moguća rešenja

U teoriji, izgradnja poverenja može imati relativno prosto rešenje: dokazati da ste vredni poverenja. Međutim, u praksi se ispostavlja da je ovo dugotrajan i izazovan zadatak. Naročito imajući u vidu naučne teorije koje leže u osnovi izgradnje institucionalnog poverenja, kao što je poverenje u policiju. Postoje dva glavna gledišta na poreklo poverenja u naučnoj literaturi: kulturološka i institucionalna perspektiva.

 

Kulturološka perspektiva tvrdi da institucionalno poverenje potiče iz ranog uzrasta od kulturoloških uticaja i socijalizacije normi u vezi sa poverenjem. Budući da je ovo duboko usađen način razmišljanja, ovakvo gledište nalaže da je izgradnja poverenja vrlo spor proces i ponekad predstavlja gotovo nepromenjiv aspekat zajednica.

 

Nasuprot njemu, institucionalna perspektiva nalaže da je poverenje u institucije posledica učinka institucija. Drugim rečima, institucije zavređuju poverenje građana kroz svoje delovanje. Ovo pruža optimističniju perspektivu na mogućnost policije da izgradi zdrave veze sa lokalnim zajednicama. Štaviše, ako policija istraje u dobrom obavljanju posla, polako ali sigurno se kulturološki pogled na poverenje može promeniti.

 

Rešavanje ovih pitanja je, međutim, ambiciozan dugoročni cilj koji same policijske službe i njihove starešine ne mogu dostići. Potrebno je učešće na više nivoa, uključujući tu i druge institucije, poput vlade, parlamenta, itd. To je ono gde potencijal PuZ izbija u prvi plan: policijski službenici mogu da direktno animiraju lokalno stanovništvo, prevazilazeći bilo kakve potencijalne blokade na višim nivoima (npr. vlade, policijske starešine, itd.). U suštini, svaki policijski službenik može da prihvati svoj udeo u izgradnji partnerstva, stičući poverenje učešćem u svojoj zajednici.

 

Ovo može početi sitnim koracima, organizacijom manjih događaja, kao što su sportska takmičenja u kojima policija i članovi zajednice učestvuju u okviru istih timova ili posetama školama i razgovorom sa mladima o njihovim interesovanjima i potencijalnim problemima, istovremeno pružajući pomoć u samim školama (vidi primer slučaja ispod). Međutim, kako bi se postiglo trajno i značajno unapređenje veze između lokalne zajednice i policije, saradnja sa policijom je ključna.

 

Primer slučaja: partnerstvo za bezbednije škole

U Engleskoj i Velsu, partnerstva za bezbednije škole postoje od ranih 2000-ih. One se sastoje od formalnog dogovora između policije, škole (ili grupe škola) i drugih agencija da rade zajedno na smanjenju kriminaliteta, straha od kriminaliteta i poboljšanju ponašanja u školama i oko njih. Prvi pilot-projekti su pokrenuti 2002. postavljanjem do stotine policajaca u 34 škole za koje su lokalni organi zaduženi za obrazovanje smatrali da se susreću sa „najtežim izazovima. Danas u školama širom Engleske i Velsa funkcioniše oko 450 partnerstava za bezbednije škole, uglavnom u okviru Policije u kvartovima. Pre uvođenja partnerstva, prisustvo policije u većini škola se svodilo na povremena predavanja i izlaske na teren nakon incidenata (Police foundation, 2011).

 

Osnovna pretpostavka strategije je da će se smanjivanjem stope maltretiranja u školi, bežanja sa časova i izostanaka iz škole postići indirektan efekat na prestupničko i antisocijalno ponašanje. Uključivanjem policajaca u rad škola, cilj je rana prevencija kod dece i omladine koji rizikuju ulazak u prestupništvo, kao i unapređenje odnosa između učenika, policije i društva u celini. Iako su nastavnici i dalje odgovorni za disciplinu u školi i (uglavnom) ponašanje, policija pruža savete, podršku i fizičko prisustvo. Samim policajcima je ostavljeno znatno diskreciono pravo da odluče kako i kada da intervenišu u cilju sprovođenja zakona, mada oni to nerado čine, osim u slučajevima grubog kršenja zakona. Oni su uglavnom više uključeni u druge aktivnosti, kao što su doprinošenje unapređenju bezbednosti, stvaranje efektivnih kanala za prijavu maltretiranja i drugih oblika viktimizacije, nadzor bezbednosti učeničkih ruta između kuće i škole, kao i patroliranje terenom i hodnicima škola.
Druge aktivnosti podrazumevaju brigu o školskom boravku, proveravanje bezbednosti učionica, sprečavanje bežanja sa časova, kao i pomoć na odmorima i posle škole (Police foundation, 2011).

 
 

References

Mishler, W., & Rose, R. (2001). What are the origins of political trust? Testing institutional and cultural theories in post-communist societies. Comparative political studies, 34(1), 30-62.

 

Policy Association for an Open Society. (2016). PASOS project poll: Trust in public institutions declines in Western Balkans.   Retrieved from http://pasos.org/pasos-project-poll-trust-in-public-institutions-declines-in-western-balkans/.

 

Police Foundation 2011: Safer School Partnerships, The briefing, Series 2, Edition 2 – November 2011.

RUB LogoUniversity KrakowEU flagNMBU Logo
ICT4COP: A Research Project
funded by the EU Commission's
Horizon 2020 Research & Innovation Programme